Ko je obveznik poreza na dobit?

Porez na dobit je, kao što i sam naziv kaže, porez kojeg privredna društva plaćaju na ostvarenu dobit, odnosno na razliku prihoda i rashoda. To je relativno mlad oblik poreza koji se primjenjuje u zadnjih 70 godina.  Dok prosječna visina stope poreza na dobit u Evropi iznosi 30% u Bosni i Hercegovini ona iznosi 10%. Dobit se obračunava do 28.02. kada izrađujemo i predajemo Godišnje finansijske izvještaje, odnosno najkasnije do 31.03. kada smo obavezni izraditi i predati Porezni bilans za prethodnu godinu. Da bismo u potpunosti razumjeli princip funkcionisanja ove vrste poreza, potrebno je da razumijemo sljedeća 4 elementa istog. Pogledajmo šta su: porezna osnovica, porezna stopa, porezna olakšica i na kraju, ali ne i najmanje važno – obveznik poreza na dobit.

Šta to čini poreznu osnovicu?

Kao što smo u uvodu naveli, najprostije rečeno, porezna osnovica je razlika između ostvarenih prihoda i rashoda. Međutim, tu nije kraj. Dobit, kao porezna osnovica, uvećava se za porezno nepriznate rashode i druge porezno nepriznate stavke. Ovdje nas naravno odmah zanima koji su to rashodi porezno nepriznati?

Porezno nepriznati rashodi

Porezno nepriznati rashodi su: zatezne kamate i troškovi prinudne naplate javnih prihoda, sudski troškovi sporova u vezi sa javnim prihodima  Također, tu spadaju i novčane kazne, obračunati i plaćeni porez na dobit, obračunati i plaćeni porez po odbitku, te izdaci političkim strankama. Tu su i raspodjela dobiti i svaka raspodjela iz kapitala, rashodi na ime povećanja rezervi koje nisu predviđene ili su izvršene iznad dozvoljenog iznosa propisanog zakonom. Obuhvata i rashode koji se ne mogu povezati sa ostvarivanjem dobiti ili sa principom poslovanja pažnjom dobrog privrednika. Obuhvata i rashode na ime ispravke vrijednosti potraživanja od lica kojem se istovremeno duguje, do iznosa obaveze prema tom licu. Uključuje i zatezne kamate, penale i ugovorne kazne između povezanih lica. Manjkovi zaliha koji nastaju kao posljedica ljudskog faktora, odnosno za koje se treba teretiti lice, su porezno nepriznati rashodi.

Djelimično nepriznati rashodi

Pored rashoda koji su u cjelosti porezno nepriznati, tu su i rashodi koji su samo djelimično priznati. Ovdje spadaju npr. rashodi na osnovu reprezentacije, koja je nastala obavljanjem poslovne djelatnosti, odnosno usljed ugošćavanja poslovnih partnera koji su povezani sa obavljanjem djelatnosti ili uspostavljanjem poslovne saradnje. Ovakvi troškovi reprezentacije, priznaju se kao porezno priznat rashod u iznosu 30% rashoda. Rashodi na osnovu donacija za humanitarne, kulturne, obrazovne, naučne i sportske svrhe, a koje se daju pravnim licima koji nisu obveznici poreza na dobit ili fizičkim licima koji nemaju drugih primanja, priznaju se kao porezno priznat rashod do visine 3% ukupnog prihoda.

Rashodi na osnovu sponzorstva koji proizlaze iz ugovora o sponzorstvu, priznaju se kao porezno priznat rashod do visine 3% ukupnog prihoda. Važno je napomenuti da sponznorstvo mora biti bez protuusluge u vidu reklamiranja. Rashodi na ime reprezentacije i sponzorstva, nastali u odnosima sa povezanim licima, smatraju se porezno nepriznatim rashodom. Rezervisanja koja se formiraju za buduće troškove u garantnim rokovima priznaju se najviše do 4% godišnjeg prometa koji se odnosi na proizvode za koje se daje garancija.

S druge strane, vrši se umanjenje porezne osnovice za neoporezive stavke u skladu sa Zakonom o porezu na dobit. Porezni gubitak može se koristiti za umanjenje iznosa koji predstavlja porezna osnovica u budućim obračunskim periodima, ne duže od pet godina.

Porez na dobit utvrđen za protekli obračunski period predstavlja ujedno i iznos akontacije poreza na dobit tekuće godine, koju je potrebno uplatiti kroz 12 jednakih uplata i to sve do podnošenja nove porezne prijave.

Porezne olakšice

U prethodnom dijelu teksta smo naveli šta uvećava poreznu osnovicu, odnosno šta sve spada u porezno nepriznat rashod, međutim postoje i razne porezne olakšice i poticaji za poreske obveznike. U porezne olakšice odnosno poticaje spada i investiranje. Investiranje u proizvodnu opremu, iz vlastitih sredstava, u vrijednosti više od 50% ostvarene dobiti tekućeg poreznog perioda. U tom slučaju umanjuje se obaveza obračunatog porez na dobit za 30% u godini investiranja. Proizvodna oprema podrazumijeva postrojenja i opreme, osim putničkih automobila, u svrhu obavljanja proizvodne djelatnosti. Investiranje od pet uzastopnih godina u ukupnom iznosu 20 miliona KM, ako u prvoj godini investira 4 miliona KM. U tom slučaju umanjuje se obaveza obračunatog porez na dobit za 50% iznosa u godinama investiranja. Ovdje se podrazumijeva ulaganje u nekretnine, postrojenja i opremu, uz izuzetak stambenih jedinica i putničkih automobila.

Porezne olakšice odnosno poticaji se ogledaju i u dvostruko priznatim rashodima bruto plaća isplaćenih novoprimljenim zaposlenima. To važi ukoliko je ugovor o radu najmanje na period 12 mjeseci sa punim radnim vremenom. Ali i ukoliko uposlenik nije bio zaposlen kod poreznog obveznika ili povezanog lica u prethodnih pet godina.

Ko su sve obveznici poreza na dobit?

Obveznik poreza na dobit je privredno društvo i drugo pravno lice – rezident FBiH, koji privrednu djelatnost obavlja samostalno i trajno, prodajom proizvoda i/ili pružanjem usluga na tržištu u FBiH, RS, Brčko distriktu ili na inozemnom tržištu, radi ostvarivanja dobiti.

Obveznik poreza na dobit je i podružnica pravnog lica iz RS i Brčko Distrikta, a koja je registrirana na teritoriji FBiH, za dobit koju ostvari poslovanjem u Federaciji.

Obveznik poreza na dobit je i poslovna jedinica nerezidentnog pravnog lica koja posluje putem stalnog mjesta poslovanja na teritoriji Federacije i koja je rezident Federacije.

Obveznik je i nerezident, na osnovu ostvarenog prihoda od rezidenta Federacije.

Ko NIJE obveznik poreza na dobit?

Lica koji ne podliježu porezu na dobit su:
a) Centralna banka Bosne i Hercegovine;
b) organi državne, federalne i kantonalne uprave i lokalne samouprave;
c) federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruženja, dobrovoljna vatrogasna društva, turističke zajednice, sportska društva i savezi, fondacije, zaklade, ustanove, humanitarne organizacije, pravna lica kojima je posebnim propisima povjereno obavljanje upravnih poslova iz nadležnosti organa uprave i druga pravna lica registrirana za obavljanje neprofitne djelatnosti u Federaciji i koji ostvaruju prihode na osnovu: 

• prihoda iz budžeta ili javnih fondova države, Federacije, kantona i jedinica lokalne samouprave;
• prihoda na osnovu sponzorstva ili donacija u novcu ili naturi, članarina, naknada kao i prihoda od prodaje ili prijenosa dobara, osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti na tržišnom osnovu.

Međutim, ako ova pravna lica obavljaju neku tržišnu djelatnost, te ostvaruju i druge prihode sa tržišta, izuzev prethodno navedenih, smatraju se obveznicima poreza na dobit, i to samo za dobit koju ostvare obavljanjem takvih djelatnosti.

Izvor: Zakon o porezu na dobit („Službene novine FBiH“, br.15/16), Pravilnik o primjeni zakona o porezu na dobit („Službene novine FBiH“, br.88/16)

Još zanimljivih članaka iz oblasti knjigovodstva, računovodstva i poreznog savjetovanja pronađite na našem blogu.