Ukoliko se dvoumite da li registrovati obrt ili neku drugu poslovnu djelatnost, u nastavku Vam donosimo detaljan pregled koraka i troškova.
Kada se vrši registracija odnosno osnivanje obrta, treba napomenuti činjenicu, da za obaveze u obavljanju obrta, vlasnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom.
Koje vrste i oblici obrta postoje?
Razlikujemo dvije osnovne vrste obrta:
- Vezani
- Posebni obrt
Vezani obrti obuhvataju one djelatnosti, koje nije moguće obavljati bez posjedovanja majstorskog ispita, odnosno odgovarajuće stručne spreme ili zvanja. Za posebni obrt, osim obaveze posjedovanja odgovarajuće stručne spreme, neophodna je i saglasnost nadležnog ministarstva, zavisno od vrste obrta.
Obrt se dalje može obavljati kao osnovna, dodatna ili dopunska djelatnost.
Obrt kao osnovno zanimanje znači da vlasnik nije istovremeno zaposlen kod drugog poslodavca. Kod dopunskog zanimanja, fizičko lice obavlja obrtničku djelatnost isključivo samostalnim radom i to najduže 20 sati sedmično. Ne postoji mogućnost angažavanja drugih lica kao zaposlenika. Suprotno tome, obrt kao dodatno zanimanje, podrazumijeva da se ono obavlja isključivo putem zaposlenika. Važno je napomenuti i to da neke porezne uprave, u ovom obliku obrta, ne dozovoljavaju da se zaposli više od jedan uposlenik.
Osim toga postoje i sezonski obrti, koji se obavljaju najduže 9 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.
Obrt se može obavljati u stambenim, poslovnim prostorijama ili izvan njih.
Šta je potrebno za registraciju obrta?
Uslovi za obavljanje obrtničke i srodnih djelatnosti, registracija i njihovo poslovanje, definisani su Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima (“Sl. Novine FBiH”, broj 35/09 i 42/11).
Da bi se obrt mogao registrovati, fizičko lice, budući vlasnik obrta, kome je to osnovno zanimanje, mora ispunjavati sljedeće uslove:
- da je državljanin Bosne i Hercegovine,
- da je poslovno sposoban,
- da udovoljava općim i posebnim zdravstvenim uslovima, ako je to propisano posebnim zakonom,
- da mu pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili upravnim aktom nije izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje.
U odnosu na ranije propise, više se ne traži uslov da fizičko lice nema neizmirenih finansijskih, poreznih i drugih obaveza, da bi mogao registrovati obrt.
Koji su to koraci kada se vrši registracija odnosno osnivanje obrta?
Kako bi uspjeli registrovati obrt, potrebno je poduzeti sljedeće korake.
- Podnošenje potrebnih dokumenata nadležnoj općinskoj službi (Služba za ekonomske odnose, Služba za privredu i sl.) i plaćanje općinske takse za osnivanje obrta.
Dokumentacija koju je potebno priložiti je sljedeća, u zavisnosti od vrste obrta:
- Uvjerenje o državljanstvu
- Potvrda CIPS
- Uvjerenje o poslovnoj sposobnosti (Centar za socijalni rad),
- Dokaz o uplati takse
- Ljekarsko uvjerenje ili Sanitarna knjižica
- Uvjerenje da podnosioc nema zasnovan radni odnos ili da ne ostvaruje prava po osnovu radnog odnosa (Fond PIO/MIO)
- Potvrda da podnosioc nema osnovanu obrtničku radnju (ukoliko je mjesto prebivališta druga općina)
- Dokaz o stručnoj spremi (svjedočanstvo – diploma) ili majstorski ispit,
- Dokaz o posjedovanju poslovnog prostora (ZK uložak ili posjedovni list) ili ugovor o zakupu
- Potvrda da su provedene mjere zaštite od buke
- Izjava o ispunjavanju minimalnih uslova za obavljanje djelatnosti
- Uvjerenje da pravosnažnom odlukom nije izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti
Na izdavanje Rješenja se čeka 7-10 dana.
Šta nakon Rješenja?
- Izrada pečata.
Sa dobivenim Rješenje o početku obavljanja djelatnosti, potrebno je izraditi pečat.
- Registracija u nadležnoj Poreznoj upravi općine na kojoj se obrt nalazi, radi dobijanja Uvjerenja o ID broju i Obavijesti o razvrstavanju subjekta.
Dokumentacija koju je potebno priložiti je sljedeća:
- Popunjen obrazac preuzet u Poreznoj upravi
- Rješenje o registraciji
- Kopija lične karte vlasnika obrta
- Ugovor sa računovodstvenom agencijom
- Ugovor o zakupu, ukoliko postoji
Uvjerenje o ID broju i Obavijest iz statistike se dobivaju nakon 1-2 dana.
- Otvaranje transakcijskog računa u poslovnoj banci.
Dokumentacija koju je potebno priložiti je sljedeća:
- Popunjen Zahtjev banke
- Popunjen karton deponovanih potpisa / Specimen potpisa
- Rješenje o registraciji
- Uvjerenje o identifikacionom broju
- Potvrda o matičnom i carinskom broju (ukoliko ste firmu registrovali za vanjsku trgovinu)
- Kopija ličnih karata lica koja će biti navedena u kartonu deponovanih potpisa
- Prijava radnog odnosa vlasnika i radnika ukoliko ih ima.
Obrazac koji se popunjava za prijavu radnog odnosa je JS3100 i uz njega se prilaže Ugovor o radu.
- Podnošenje zahtjeva za inicijalnu fiskalizaciju.
Porezna uprava je na svojoj web stranici objavila spisak aktivnosti obveznika fiskalizacije da bi im olakšala snalaženje u velikom broju propisa.
Fiskalizacija najviše košta, i to u prosjeku 700 KM (uređaj + priključak).
- Registracija u sistem PDV-a (uslovno).
Vlasnik obrta se, po registraciji, odlučuje za prijavu u sistemu PDV-a ili ne. Ukoliko vlasnik obrta predviđa godišnji promet veći od 50.00 KM – mora se prijaviti u sistem PDV-a, ali ukoliko planira godišnji promet manji od 50.000 KM – ne mora se prijaviti u sistem PDV-a, ali može dobrovoljno izvršiti prijavu u sistem PDV-a. Taksa za prijavu u sistem PDV-a iznosi 15 KM + troškovi kopiranja i ovjere dokumenata koji se prilažu uz obrazac Prijave.
Spisak svih troškova za registraciju obrta
Na kraju, donosimo Vam spisak svih troškova koje morate platiti kada se vrši osnivanje i registracija obrta.
Obrada papira – 60 KM
Taksa – 80 KM
Pečat – 30/50 KM
ID broj – 30 KM
Transakcijski račun – 30 KM
Fiskalizacija – 700 KM
Prijava u sistema PDV-a (uslovno) – 15 KM + troškovi
Maksimalni iznos kako bi se obavila registracija obrta iznosi oko 965 KM.
Još zanimljivih članaka iz oblasti knjigovodstva, računovodstva i poreznog savjetovanja pronađite na našem blogu.
