Ranije smo pisali o obavezama i načinu sprovođenja inventure, a u nastavku Vam donosimo više informacija o tome, šta kada imamo inventurne razlike.
Inventurne razlike predstavljaju razliku stvarnog, popisanog stanja u odnosu na knjigovodstveno. Rezultati inventure mogu pokazivati da stvarno stanje može biti veće u odnosu na knjigovodstveno i tada govorimo o višku, ili da ono može biti manje nego knjigovodstveno i tada imamo manjak.
Inventurni višak
Iako je višak nešto što se ne bi smjelo pojavljivati, u praksi ipak imamo i ove situacije. One se pojavljuju npr. zbog:
- pogrešnog zavođenja robe pri ulazu,
- ne evidentiranja ulaza,
- pogrešno izdate robe, odnosno zamjene artikala pri izdavanju,
- ili pak zbog drugih ne dozvoljenih radnji.
Ukoliko se radi o uobičajenim poslovnim procesima pri kojima je višak nastao, on se evidentira na prihode.
Inventurni manjak
Kada je popisano stanje manje od evidentiranog stanja, govorimo o manjku. Manjak, kao posljedica ljudskog faktora, u pravilu tereti odgovorno lice. Tada se u knjigovodstvu manjak ne evidentira kao trošak, već kao potraživanje od uposlenika i to u visini nabavne vrijednosti sa pripadajućim iznosom PDV-a. Ukoliko se pak odluči ne teretiti odgovorna osoba, manjak se iskazuje kao trošak.
Porezni tretman manjka zavisi o uzroku njegovog nastanka, načinu evidentiranja istog te količini.
Neoporezivi manjak
U neoporezive manjkove spadaju:
- Kalo, rastur, kvar i lom, do visine utvrđene Normativom za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća PDV,
- Manjkovi uzrokovani višom silom, kao što su poplava, požar, zemljotresi i sl.,
- Manjkovi nastali zbog proteka roka trajanja dobara, pod uslovom da je rok trajanja utisnut na ambalaži proizvoda ili na drugi način određen od proizvođača, te da je pri uništenju navedenih dobara prisutan predstavnik sanitarne inspekcije.
Ukoliko se radi o licima koja nisu
registrovani PDV obveznici, onda manjkovi dobara naravno ne podliježu ni obavezi
plaćanja PDV-a.
Propisi koji definišu neoporezivi manjak su: Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u član 11., Normativ za utvrđivanje rashoda na koji se ne plaća porez na dodatu vrijednost, Pravilnik o primjeni Zakona o akcizama u BiH
Još zanimljivih članaka iz oblasti knjigovodstva, računovodstva i poreznog savjetovanja pronađite na našem blogu.
Poštovani,
Kako se evidentira inventurni količinski višak jednog artikla odnosno količinski manjak drugog artikla nastao zbog zamjene artikala prilikom izdavanja? U konačnici iskazano finansijski mi imamo višak.
Hvala unaprijed.
Poštovana,
ustanovljeni manjkovi mogu nastati zbog različitih razloga pa se tako u zavisnosti od uzroka i tretiraju. Viškovi, za razliku od manjaka, se ne bi smjeli uopšte dešavati. Ukoliko se pak desi višak jednog artikla, a manjak drugog, te se kao uzrok ustanovi zamjena artikala pri zaduženju/razduženju, koja mora biti dokaziva, nastalu razliku možete porezno neutralno korigovati inventurom, kako sa aspekta PDV-a tako i sa aspekta poreza na dobit.
Lijep pozdrav,
Vaš Profit Plus tim
Možete li primjerom pokazati knjiženje manjka po popisu?
Za kontretnu šemu knjiženja, potrebno je da navedete konkretne podatke. Dakle, šta je ustanovljeno kao manjak, prije svega i kako ga firma tretira, da li potražuje od radnika isti ili isti pada na teret firme?
Vaš Profit Plus tim