Inventura cjelokupne imovine i obaveza je obavezna za sva pravna lica i poduzetnike na kraju jedne poslovne godine. Popis sredstava i obaveza se vrši na početku poslovanja, kao i najmanje jednom godišnje sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina ili neki drugi obračunski period. Inventura se vrši u toku godine također i prilikom statusnih promjena, primopredaje dužnosti ili promjene cijena proizvoda i robe.
Način vršenja popisa
Popis sredstava i obaveza odnosno način vršenja popisa pravno lice uređuje svojim internim aktima, kao što su pravilnik o računovodstvu, pravilnik o popisu (velika društva), odluka o imenovanju popisne komisije, odluka o početku i vremenu popisa i sl. Rok u kome se Upravi dostavlja Izvještaj o izvršenom popisu sa 31.12. je 15 dana, odnosno 15.01. naredne godine. Izvještaj treba da sadrži i prijedloge o načinu rješavanja uočenih propusta i nepravilnosti, načinu likvidiranja popisnih razlika itd. Nakon donešene odluke ili rješenja o daljem postupanju, isto se dostavlja računovodstvu.
Važno je napomenuti da član popisne komisije ne može biti uposlenik zadužen za upravljanje predmetom popisa u svakodnevnom radu. U praksi često imamo slučaj da firma ima mali broj uposlenih pa iste nije moguće rasporediti skladno navedenom. Ovu situaciju možemo riješiti tako što angažujemo treća lica kada je u pitanju inventura.
Šta se popisuje?
- Vlastita i tuđa sredstva
- nematerijalna i materijalna stalna sredstva
- finansijska stalna sredstva
- zalihe materijala
- zalihe sitnog inventara
- proizvodnja u toku
- zalihe gotovih proizvoda
- zalihe robe
- zalihe novca
- roba u konsignaciji i komisionu
- sredstva primljena na doradu, obradu, čuvanje, popravak
- itd
- Potraživanja – po osnovu odgode plaćanja, kredita, ulaganja, od zaposlenih itd.
- Obaveze Prema dobavljačima, zaposlenim, za poreze, po osnovu ulaganja, primljenih kredita itd.
Šta kada imamo manjak?
Inventura može pokazati manjak, kao posljedica ljudskog faktora, u pravilu tereti odgovorno lice. Iznos terećenja uključuje nabavnu cijenu sa PDV-om. Ukoliko je uzrok nedvojbeno ljudski faktor, a ne želi se teretiti odgovorno lice, utvrđeni iznos predstavlja korist, te se na isti obračunavaju i plaćaju puni porezi i doprinosi. Osim toga ovaj iznos je i porezno nepriznat, te uvećava osnovicu poreza na dobit.
Manjkovi prouzrokovani višom silom, odnosno kao posljedica elementarnih nepogoda (poplava, požar, zemljotres i sl.), te manjkovi nastali usljed provalne krađe, uz zapisnik nadležnog organa nisu oporezivi PDV-om niti porezom na dobit.
Još zanimljivih članaka iz oblasti knjigovodstva, računovodstva i poreznog savjetovanja pronađite na našem blogu.
