Kako i kada vršimo inventuru?

Kako i kada vršimo inventuru?

Inventura

Sva pravna lica i poduzetnici su dužni na kraju poslovne godine napraviti inventuru cjelokupne imovine i obveza. Popis sredstava i obaveza se vrši na početku poslovanja, kao i najmanje jednom godišnje sa stanjem na dan kada se završava poslovna godina ili neki drugi obračunski period. Popis se vrši u toku godine također i prilikom statusnih promjena, primopredaje dužnosti ili promjene cijena proizvoda i robe.

Način vršenja popisa

Način vršenja popisa pravno lice uređuje svojim internim aktima, kao što su pravilnik o računovodstvu, pravilnik o popisu (velika društva), odluka o imenovanju popisne komisije, odluka o početku i vremenu popisa isl. Rok u kome se Upravi dostavlja Izvještaj o izvršenom popisu sa 31.12. je 15 dana, odnosno 15.01. naredne godine. Izvještaj treba da sadrži i prijedloge o načinu rješavanja uočenih propusta i nepravilnosti, načinu likvidiranja popisnih razlika itd. Nakon donešene odluke ili rješenja o daljem postupanju, isto se dostavlja računovodstvu.

Važno je napomenuti da član popisne komisije ne može biti uposlenik zadužen za upravljanje predmetom popisa u svakodnevnom radu. U praksi često imamo slučaj da firma ima mali broj uposlenih pa iste nije moguće rasporediti skladno navedenom. Ovu situaciju možemo riješiti tako što angažujemo treća lica isključivo za popis imovine i obaveza.

Šta se popisuje?

  1. Vlastita i tuđa sredstva
  • nematerijalna i materijalna stalna sredstva
  • finansijska stalna sredstva
  • zalihe materijala
  • zalihe sitnog inventara
  • proizvodnja u toku
  • zalihe gotovih proizvoda
  • zalihe robe
  • zalihe novca
  • roba u konsignaciji i komisionu
  • sredstva primljena na doradu, obradu, čuvanje, popravak
  • itd
  1. Potraživanja – po osnovu odgode plaćanja, kredita, ulaganja, od zaposlenih itd.
  1. Obaveze Prema dobavljačima, zaposlenim, za poreze, po osnovu ulaganja, primljenih kredita itd.

Šta kada imamo manjak?

Manjak, kao posljedica ljudskog faktora, u pravilu tereti odgovorno lice. Iznos terećenja uključuje nabavnu cijenu sa PDV-om. Ukoliko je uzrok nedvojbeno ljudski faktor, a ne želi se teretiti odgovorno lice, utvrđeni iznos predstavlja korist, te se na isti obračunavaju i plaćaju puni porezi i doprinosi. Osim toga ovaj iznos je i porezno nepriznat, te uvećava osnovicu poreza na dobit.

Manjkovi prouzrokovani višom silom, odnosno kao posljedica elementarnih nepogoda (poplava, požar, zemljotres isl), te manjkovi nastali usljed provalne krađe, uz zapisnik nadležnog organa nisu oporezivi PDV-om niti porezom na dobit.

Related Posts

Napišite komentar


CAPTCHA Image
Play CAPTCHA Audio
Reload Image